Doosiyee Sonko e Maam Mbay Ñaŋ, ñaawirdu toowndu tabitinii, kono Sonko lelnaani kaɓirɗe.

Ñaawoore hakkunde Maam Mbay Ñaŋ e Sonko, Ñaawirde dowrowre ndee tabitinii ko ñaawanoo ko, kono Sonko lelnaani kaɓirɗe tawo.

Caggal nde o arti njillu makko to Siin, to o waɗnoo balɗe sappo e nay, hooreejo jaagorɗe o waɗii “Live” hono no heewno waɗde tuma nde o wonno he luutndo ndee, ngam haaldude e yiɗɓe makko, woni yimɓe lannda Pastef. Caggal nde o holliri weltaare makko he nguun njillu, kadi o jaŋtii huunde e keɓe dañaaɗe heen ɗee, Usmaan Sonko artii he pellital  ñaawirdu dowrowru ndu he ko yowitii he tabitingol mayru ko ñaawanoo hakkunde makko e Maam Mbay Ñaŋ. “Ko he oo ɗoo doosiyee ƴamal am lefol laamu duuñtanoo, ko ɓeen ñaawooɓe tan haa jooni ngoni to ñaawirdu dowrowru to,” kanko hooreejo jaagorɗe o woytii.

O habrii wonnde o hollitiino jaagorɗo kalfinaaɗo ñaawoore o, omo yiɗi doosiyee o udditee. Ɗuum wonno ko gila 5 Mbooy (Mars), kono ñalnde 26 Mbooy oon jaaɓiimo holliri tan ɗuum wonataa ko newii sabu makko wonde hooreejo jaagorɗe. Ñalnde 2 Seeɗto (Avril) o winnditi ɗum kadi ngam wiyde ɗum ko Usmaan Sonko biyɗo leydi woni he laaɓndaade ñaawoore, wono mawɗo jaagorɗe o.

Hooreejo jaagorɗe o, walla mbiyen mawɗo lannda Pastef o, sabu konnguɗi makko he ndeen haalannde ɓuri yooɗdude ko he mawɗo luutndo kono wonaa mawɗo jaagorɗe, o ñiŋii laamu yawtungu nguu kono kadi o woppaani ñaawooɓe leydi ndi, walla kam mbiyen won e maɓɓe. “Min mbaawaa yejjitde ko yawti ɗoo ko, tawi sabii ɗum ko ñaawooɓe taƴanaaɓe galleeji, ndokka kaalisaaji ngam yoo kaɗam waawde wonde kanndidaa, ɗuum jibinii fitinaaji keewɗi, maayɓe e dummbaaɓe.”

Hol peeje ɗe Sonko fay ƴettude e hol ɗo ɗuum jogori wuuftoyde, en nganndaa, kono tan eɗen mbaawi wiyde o heblanaaki lelnude kiɓirde makko he oo ɗoo fiyaaku tawo. Emin padi ñaawooɓe ɓee he ɗee laaɓnde, he fayti he miliyaaruuji gujjaaɗi. Miin mi noddaani ñaawoowo (majistaraa) walla loskoowo (porokiiroor) sabu njiɗmi ko wonde jeytiiɗo, ndeen mami dañ wellitaare ñiŋde, sabu mi wonaa mo lefol mawɗo jaagorɗe tonngata. Wonaa laamu (etat) wona posto, ala heen fof ko waawi wayludemi.”

Luutndiyankooɓe heewɓe pelii haalannde mawɗo jaagorɗe o nde, teeŋti he biyaaɗe makko ɗe o huccini he ñaawooɓe ɓee. Maamuudu Ibraa Kan, kanum wiyi ko, luutndo ngoo e ɓiyɓe leydi ɓee fof ene poti daraade laaɓndoo yoo hooreejo jaagorɗe o jippo he jappeere mum.

admin

admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *