Burkina Faso: Hol ko waɗi laamu nguu suusa ñaawde warooɓe siwil en Fulɓe ɓee?

He nder ɗiiɗoo duuɓi joy cakkitiiɗi, warngooli keewɗi mbaɗii he nder nokkuule keewɗe he nder leydi Burkina Faso. Tuggude he Yirgu, ɗo boneeji ɗii puɗɗorinoo he darorɗe lewru Siilo 2019 haa heɓi wuro Karma ɗo warngooji bonɗi mbaɗi kadi he yontere yawtunde nde.

Gila nde ɗiin boneeji puɗɗii, ene seɗi yontere walla lewru yawtundu tawa alaa ɗo war-hooreeji mbaɗi walla gure nduppaa tawa kadi boomotooɓe heen ɓee ko siwil en, teeŋti noon Fulɓe. Ko ɓuri teskinde ko gila ɗiin war-hooreeji puɗɗii waɗde alaa nde laamu leydi Burkina meeɗi jaggude waɗɓe ɗum ɓee ñaawi ɗum en.

Ñalnde 31 lewru Bowte 2018, waɗboniyankooɓe Ansaarul Islaam, fedde jihaadiyankooɓe njani he wuro Yirgu, falnde Barsalogho, ɓe mbari yimɓe njeegomo (6). Ene jeyaa e ɓeen waraaɓe, mawɗo wuro ngoo e ɓiy mum gorko. Waɗboniyankooɓe ɓee, wiyaama, ɓe ngari ko he motooje, e ɓe ngaaynoo piyanɗe dow, caggal mum ɓe ndogi ɓe naattoyi to diiwal Sum, to Worgoori leydi ndi.

Nde weetnoo, ñalnde 1 Siilo 2019, Moosiŋkooɓe ɓee kanum en ne ummii njanoyi he gure Fulɓe gonnooɗe he falnde ndee fof, he ballal diɗɗal maɓɓe waañooɓe walla mbiyen milis en, noddirteeɓe “Koglweogo”, ɓe nduppi gure Fulɓe, kadi 210 Pullo mbaraa he nguun njanngu. Kono laamu nguu he haalannde mum wiyi ko 14 neɗɗo mbaraa he njangu he. Caggal nde jaayndiyanke VOA Afrique wiy limii maayɓe 50, laamu nguu waɗti haalannde woɗnde wiy maayi heen 49. Hasan Bari, hooreejo yuɓɓo wiyeteengo “ Collectif contre l’impunité et la stigmatisation des communautés”, hollirii wonnde limoode 210 ndee ɓe keɓi ɗum ko caggal nde yuɓɓo maɓɓe ngoo waɗi wiɗtooji mum galle-yoo-e galeyel, ɓe njetti maayraaɓe ɓe, kadi omo joortii so ɓe ngaynii losko maɓɓe maa limoode ndee ɓurɗoon.

Caggal njanguuji baɗnooɗi to Nuna he nder diiwal Kosi, ñalnde 30 Bowte 2022, ɗi hakke 80 neɗɗo mbaasii heen pittaali mum en, Amenisty Internationl, he ɗemngal kalfinaaɗo buro mum en Heernaage e hakkundeere Afrik, Samira Dawud, waɗii eeraango fayde he laamu Burkina Faso “yoo waɗ feere ko yaawi, ko yaaccii, udiita loskooji luggiɗiniiɗi tawa aldaa e heedi-heeda, ngam ɓe mbaawa yiytude waɗɓe ɗee golle bonɗe, mbele maa ñaawoore goonga fawe he dow joom mum en.” Haysinno, kala nde ɗum waɗi ñaawooɓe ɓee ene mbiya uditii losko ne, alaa fof ɗo ɗum meeɗi yuumtude he nanngegol hay neɗɗo gooto tuumaaɗo ene jeyaa e ɓeen waɗboniiɓe.

Ñalnde 20 lewru Seeɗto ndu ngonɗen nduu, njangu kadi muusngu waɗii to wuro ene wiyee Karama he diiwal Yatennga. So en tuugniima he lowre jaaynde le monde, hakke 150 neɗɗo mbaraama heen, tawi ko siwil en, worɓe, rewɓe e sukaaɓe. Jaayndee ndee ene hollira he lowre mum huunde e nate yimɓe waraaɓe ene mbaɗaa tiwalleeje he nder galleeji. He biyɗe maɓɓe, tuugnaade e yimɓe seedtiiɓe njangu nguu, waɗi ɗum ko soldateeɓe laamu Burkina. He gooto wiy nde soldateeɓe ɓee ngari ɓe cikkatnoo ɓeen ngari ko reendeɓe e walludeɓe mbele e ɓe kisa. Kono nde ɓeen njettii, keɓti kalbe maɓɓe e kaayitaaji maɓɓe e kala ko ɓe njoginoo, nduttii pelli heewɓe maɓɓe mbari ɗum en.

He jaabawol mum laaɓndal RFI Fulfulde, Abdullaay Sidibe, hooreejo fedde haɓantoonde jojjannde aade he nder Burkina, ene wiya: “Laamu nguu ene anndi waɗooɓe ɗee golle bonɗe ɓe. Woni tan ko ɓe cuusa memde joom-mum en.” Kono mbele leydi ene waawi wiyeede leydi so tawii laamu mum waawaa tabitinde kisal e ñaawoore ngoonga he nder keeri mum? Teeŋti tawa waɗata ɗiin bonanndeeji ko fotnooɓe daraade ngam reende kisal ɓiyɓe leydi ndi? Hol ko ɗii warngooli njogori wuuftande Fulɓe Burkina e holto faabu jogori ummoraade ɓe, so tawii wonaa dente Afriknaaje, wona dente adunaaruyankeeje, alaa fof ɗo faabu sooyna, hol ko foti wonde dabare Fulɓe adunaaru?

admin

admin

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *